Pčele su leteći kukci, bliski srodnici bumbara, a dalji osa i mrava.
Na svijetu ima približno 20 000 vrsta pčela, te se nalaze na svim kontinentima osim Antarktike. Hrane se nektarom primarno kao izvorom energije, te peludom, kao izvorom proteina.
Na glavi se nalazi par ticala i sa svake strane po jedno složeno oko. S donje strane glave nalazi se usni organ prilagođen uzimanju nektara iz plodnice cvijeta. Prsa čine tri odvojena kolutića. Na svakom se s donje strane nalazi po jedan par nogu. Na drugom i trećem kolutiću nalazi po jedan par krila za letenje, pri čemu je drugi par krila manji. Kod nekih vrsta, krila su toliko mala da je nemoguće letjeti.
Medonosna pčela (Apis mellifera) pripada redu opnokrilaca (Hymenoptera). To su vrlo razvijeni kukci, a nastali su na području Afrike, Europe i Bliskog istoka pa se dijele na afričke, orijentalne i europske podvrste. Ljudi su oduvjek bili fascinirani pčelama i nađeni su mnogi povijesni izvori koji govore upravo o ovim malim bićima. Tako su na primjer Egipćani mislili da su pčele nastale iz suza.
U normalnoj pčelinjoj zajednici živi i radi tri vrste pčela koje razlikujemo prema spolu, izgledu, obliku, veličini i radnim zadacima. To su matica, trut i radilica.
Maticu zovu i kraljicom pčelinjaka, ali i ona se za taj položaj mora izboriti. Naime, nakon 17 dana u jajetu ona se izlegne i njen prvi zadatak je naći sve ostale matice u matičnjaku i ubiti ih prije nego se izlegnu. Nakon toga ona mora izletiti iz košnice na oplodnju. Matica se pari sa trutom, ali on ne preživi jer ostavlja svoje cijele spolne organe u tijelu matice. Nakon oplodnje matica postaje stroj za rađanje i uvijek je okružena radilicama koje ju hrane i čuvaju.
Trut je mužjak pčele i razvoj njegove ličinke traje najduže (do 32 dana). Vrlo je velik i ne može se sam hraniti već ga hrane radilice. Kad dosegne spolnu zrelost izlazi na prvi let. Obično se svi trutovi okupe na jednom mjestu u zraku gdje dođe i matica. Samo će ju najbrži od njih oploditi i on tada ugiba. Ponekad ako nema hrane za cijelu zajednicu, radilice izbacuju preostale trutove van iz košnice nakon oplodnje. U suprotnom trutovi ostaju i svojom veličinom griju ostale pčele.
Radilica je također ženka, ali sa zakržljalim jajnicima. Ona u nedostatku matice može također zalijegati jajašca ali iz njih s obzirom da su neoplođena izlježu samo trutovi.
Pčele igraju najvažniju ulogu u oprašivanju cvjetova jer su najbrojniji oprašivači na zemlji. Medonosnim pčelama je med zaliha za duge zimske mjesece kada cvijeće ne cvjeta i stoga ne proizvodi biljne sokove. To je jedini kukac-životinja koji proizvodi hranu koju jedu i ljudi. Kod jakih dobro razvijenih zajednica nalazi se ukupno 50.000 - 80.000 pčela što ovisi o košnici, a obavljaju svoje zadtatke ovisno o starosti. Mlade pčele do 21 dana života uglavnom se brinu oko izgradnje saća, čišćenja košnica, hranjenja ličinki iz kojih će se izlječi novi naraštaji pčelinje zajednice u kojoj žive. Pretpostavlja se da trećina ljudske hrane ovisi o oprašivanju koje čine pčele. Većina pčela ima elektrostatski naboj koji povećava apsorpciju peluda. Pelud i nektar tvore masu koja je najčešće viskozna, ali može i biti kruta. Ta masa je sferoidnog oblika te pohranjena u male ćelije (saće) u kojima se i jajašca nalaze.
Nema komentara:
Objavi komentar